Digital wellbeing: Kako da tehnologija radi za nas, a ne protiv nas?
Koliko puta si uzeo/la telefon da proveriš samo jednu poruku, a onda shvatio/la da je prošlo pola sata? Da li ti se nekada dogodilo da nakon pregledanja društvenih mreža osećaš umor, nezadovoljstvo ili utisak da propuštaš nešto važno? Ili da ti je teško da se koncentrišeš na učenje, razgovor ili odmor jer stalno proveravaš obaveštenja?
Digitalna tehnologija postala je neodvojivi deo naše svakodnevice. Preko telefona učimo, radimo, komuniciramo, informišemo se i održavamo odnose sa ljudima koji nisu fizički blizu nas. Ipak, činjenica da nam je tehnologija dostupna gotovo u svakom trenutku ne znači da nam njeno korišćenje uvek prija.
Upravo tu dolazimo do pojma digital wellbeing, odnosno digitalne dobrobiti. On se odnosi na način na koji digitalne tehnologije utiču na naše psihološko stanje, svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života. Cilj nije da izbegavamo tehnologiju, već da razvijemo odnos prema njoj koji podržava naše potrebe, umesto da nam otežava da ih zadovoljimo.
Šta je zapravo digital wellbeing?
Digital wellbeing podrazumeva uspostavljanje zdravog i održivog odnosa sa digitalnim tehnologijama. To znači da prepoznajemo kako njihovo korišćenje utiče na naše raspoloženje, pažnju, san, odnose sa drugima i slobodno vreme, ali i da umemo da prilagodimo svoje digitalne navike sopstvenim potrebama.
Iako se digitalna dobrobit često povezuje sa smanjenjem vremena provedenog ispred ekrana, ona je mnogo širi pojam. Nije važno samo koliko vremena provodimo onlajn, već i šta tamo radimo, zbog čega to radimo i kako se osećamo tokom i nakon korišćenja tehnologije.
Na primer, sat vremena provedenih u video-pozivu sa prijateljem može doprineti osećaju bliskosti i povezanosti. Isto toliko vremena provedenog u beskonačnom pregledanju sadržaja koji nas uznemirava može imati sasvim drugačiji efekat.
Istraživanja pokazuju da odnos između korišćenja društvenih mreža i mentalnog zdravlja nije jednostavan. Sistematski pregled koji su sproveli Sala i saradnici (2024) ukazuje na to da posledice korišćenja društvenih mreža kod adolescenata zavise od različitih faktora, uključujući individualne karakteristike, način korišćenja platformi, sadržaj kojem su izloženi i dizajn samih platformi.
Drugim rečima, ne postoji jedno pravilo koje važi za sve. Ono što je korisno jednoj osobi ne mora imati isti efekat na drugu. Zato digital wellbeing počinje razumevanjem sopstvenih navika, a ne nametanjem univerzalnih zabrana.
Kako digitalne navike utiču na naše mentalno zdravlje?
1. Društvene mreže i stalno poređenje sa drugima
Društvene mreže omogućavaju nam da upoznajemo nove ljude, razmenjujemo iskustva i pronađemo zajednice sa kojima delimo interesovanja. Međutim, one nas istovremeno izlažu velikoj količini pažljivo odabranih prikaza tuđih života.
Fotografije sa putovanja, uspesi, druženja i pažljivo oblikovani trenuci mogu stvoriti utisak da su drugi ljudi stalno srećni, uspešni i zadovoljni. Kada svoj svakodnevni život upoređujemo sa takvim prikazima, lako možemo steći osećaj da zaostajemo ili da nešto radimo pogrešno.
Važno je imati na umu da sadržaj na društvenim mrežama ne predstavlja celokupnu sliku nečijeg života. Vidimo ono što je neko odlučio da podeli, a ne sve okolnosti, teškoće i svakodnevne trenutke koji stoje iza objave.
Pregled istraživanja o društvenim mrežama i mentalnom zdravlju adolescenata ukazuje na to da njihov uticaj može biti i pozitivan i negativan, u zavisnosti od načina korišćenja i ličnih i društvenih okolnosti (Sala et al., 2024). Društvene mreže mogu pružiti podršku i osećaj pripadnosti, ali određeni obrasci korišćenja mogu biti povezani i sa lošijim psihološkim ishodima.
Zato je korisno da se zapitamo: Kako se osećam nakon što provedem vreme na ovoj platformi? Da li sam inspirisan/a i povezan/a sa drugima ili sam nezadovoljan/na sobom i opterećen/a poređenjem?
Odgovor može biti dobar pokazatelj toga koje sadržaje želimo češće da pratimo, a od kojih nam je potreban odmak.
2. Pažnja, koncentracija i stalna dostupnost
Poruke, obaveštenja i novi sadržaji neprestano se smenjuju, podstičući nas da pažnju prebacujemo sa jedne aktivnosti na drugu. Kada učimo, radimo ili razgovaramo sa nekim, zvuk telefona ili potreba da proverimo šta se dešava onlajn mogu prekinuti našu koncentraciju.
Ponekad telefon proveravamo čak i kada nismo dobili obaveštenje. Navika da često proveravamo uređaj može postati automatska, pa posežemo za njim kada nam je dosadno, kada smo umorni ili kada želimo da izbegnemo neprijatan zadatak.
Problem nije u tome što koristimo telefon, već u tome što ponekad gubimo kontrolu nad tim kada, zašto i koliko dugo ga koristimo.
Digitalna dobrobit podrazumeva da tehnologiju koristimo s namerom. Ako otvaramo aplikaciju da bismo odgovorili na poruku, možemo se zadržati na toj aktivnosti, umesto da automatski nastavimo sa pregledanjem drugih sadržaja.
Takođe, korisno je prepoznati da nam nisu potrebni stalni stimulansi da bi svaki slobodan trenutak bio ispunjen. Dosada, tišina i vreme bez digitalnih sadržaja mogu nam pružiti prostor za razmišljanje, odmor i kreativnost.
3. San i odmor bez ekrana
Telefon u krevetu postao je uobičajena navika. Planiramo da pogledamo nekoliko objava pre spavanja, a onda nastavljamo da pregledamo sadržaj mnogo duže nego što smo nameravali.
Istraživanja ukazuju na povezanost problematičnog korišćenja pametnih telefona i lošijeg kvaliteta sna. U sistematskom pregledu, Mac Cárthaigh i saradnici (2020) utvrdili su slabu do umerenu povezanost između problematičnog korišćenja pametnih telefona i kvaliteta i trajanja sna kod adolescenata. Autori, ipak, naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se pouzdanije razumeo ovaj odnos.
Noviji pregled istraživanja takođe ukazuje na povezanost korišćenja digitalnih uređaja sa kraćim snom, odlaganjem odlaska na spavanje i lošijim kvalitetom sna kod adolescenata (Ahmed et al., 2024).
Ove rezultate ne treba tumačiti tako da je svako korišćenje telefona pred spavanje nužno štetno. Važno je obratiti pažnju na to da li nam digitalne navike otežavaju da se opustimo i odspavamo dovoljno.
Jedan od načina da unapredimo digitalnu dobrobit jeste da napravimo jednostavnu večernju rutinu: utišamo nepotrebna obaveštenja, odložimo telefon kada se spremamo za spavanje i izaberemo aktivnost koja nas opušta, poput čitanja, slušanja muzike ili razgovora sa bliskom osobom.
4. FOMO: strah da nešto propuštamo
FOMO je skraćenica od engleskog izraza fear of missing out, odnosno straha da propuštamo nešto važno ili zanimljivo.
Možda se javlja kada vidiš da su se prijatelji okupili bez tebe, kada primetiš da se o nekoj temi svi već informišu ili kada imaš osećaj da moraš odmah da odgovoriš na svaku poruku kako ne bi propustio/la razgovor.
Društvene mreže čine veliki broj događaja i razgovora vidljivim gotovo u realnom vremenu. Zbog toga može nastati utisak da stalno treba da budemo dostupni i informisani.
Međutim, nije moguće biti prisutan u svakom razgovoru, pratiti svaki događaj i odgovoriti na svaku poruku istog trenutka. To nije znak nezainteresovanosti, već normalna granica naše pažnje i vremena.
Korisno je da se podsetimo da ne moramo biti dostupni u svakom trenutku kako bismo održavali kvalitetne odnose. Prijateljstva se ne mere brzinom odgovaranja na poruke, a propuštanje nekog događaja ne znači da smo propustili sve što je važno.
Kako da unaprediš svoju digitalnu dobrobit?
Dobra vest je da ne moraš da izbrišeš sve aplikacije, isključiš internet ili potpuno promeniš svoje navike da bi unapredio/la digital wellbeing. Male, dosledne promene mogu biti dobar početak.
- Obrati pažnju na svoje navike.
Tokom nekoliko dana posmatraj kada najčešće posežeš za telefonom. Da li to radiš kada ti je dosadno, kada si pod stresom, dok učiš ili neposredno pre spavanja? Cilj nije da procenjuješ sebe, već da bolje razumeš svoje ponašanje.
- Preispitaj sadržaj koji pratiš.
Razmisli o tome kako se osećaš nakon pregledanja različitih profila i stranica. Prati sadržaje koji te informišu, inspirišu ili povezuju sa ljudima, a utišaj ili otprati one koji ti redovno izazivaju neprijatnost. Ne moraš da budeš dostupan/na svakom sadržaju koji ti se pojavi na ekranu.
- Isključi nepotrebna obaveštenja.
Ne mora svaka aplikacija da ima mogućnost da prekida tvoju aktivnost. Zadrži obaveštenja koja su ti zaista važna, a ostala isključi ili ograniči. Na taj način možeš sam/a da odabereš kada ćeš proveravati poruke i novosti.
- Napravi prostor za aktivnosti bez telefona.
Tokom obroka, druženja, šetnje ili učenja pokušaj da telefon odložiš van neposrednog domašaja. To ne mora biti strogo pravilo za svaki trenutak. Poenta je da sebi omogućiš vreme u kojem možeš da budeš prisutan/na u onome što radiš.
- Zaštiti vreme za odmor i san.
Odredi deo večeri kada prestaješ da pratiš sadržaje koji te razbuđuju ili opterećuju. Ako ti pomaže, ostavi telefon dalje od kreveta ili uključi režim „Ne uznemiravaj“. Pronađi rutinu koja odgovara tvom rasporedu i olakšava ti da se odmoriš.
- Nauči da prepoznaš automatsko korišćenje telefona.
Pre nego što otvoriš neku aplikaciju, zastani na trenutak i zapitaj se: „Šta zapravo želim da uradim?“ Možda želiš da se čuješ sa prijateljem, pronađeš informaciju ili se odmoriš. Kada prepoznaš svoju potrebu, lakše ćeš odlučiti da li je telefon pravi način da je zadovoljiš.
- Ne zaboravi da je digitalna dobrobit i odgovornost platformi.
Nije sve na pojedincu. Aplikacije i digitalne platforme dizajnirane su na različite načine, a pojedine funkcije podstiču dugotrajno korišćenje, stalnu pažnju i često vraćanje sadržaju. Sala i saradnici (2024) ističu da su karakteristike platformi važan deo razumevanja odnosa između društvenih mreža i dobrobiti mladih.
Zato unapređenje digitalne dobrobiti ne bi trebalo da se svede samo na samokontrolu korisnika. Važni su i transparentnost, odgovoran dizajn, zaštita privatnosti i stvaranje digitalnog okruženja koje podržava korisnike.
Digitalni detoks ili digitalna ravnoteža?
Izraz „digitalni detoks“ često se koristi za opisivanje perioda tokom kojeg smanjujemo ili potpuno izbegavamo korišćenje digitalnih uređaja. Nekim ljudima takva pauza može prijati, ali ona nije jedino rešenje niti je neophodna svima.
Pregled istraživanja o digitalnoj dobrobiti objavljen 2026. godine pokazuje da se efekti strategija digitalnog isključivanja razlikuju u zavisnosti od okolnosti, dokazi nisu uvek dosledni, a sama digitalna dobrobit obuhvata više od pukog smanjenja upotrebe tehnologije (Navigating well-being in the digital era, 2026).
Umesto da sebi postavimo cilj da što manje koristimo telefon, možemo se zapitati kako da tehnologiju koristimo na način koji nam više odgovara.
Ako nam društvene mreže pomažu da održavamo prijateljstva, učimo i izražavamo kreativnost, nema potrebe da ih posmatramo kao nešto što treba potpuno izbaciti iz života. Ako nam, s druge strane, određene navike oduzimaju vreme za odmor, učenje ili neposredne kontakte, možemo ih postepeno menjati.
Digitalna ravnoteža ne znači da svaki dan moramo savršeno da rasporedimo vreme pred ekranom. Ona znači da prepoznajemo šta nam prija, šta nam je potrebno i kada je vreme da napravimo drugačiji izbor.
Za kraj: tehnologija je deo života, ali ne mora da zauzme ceo život
Način na koji koristimo digitalne uređaje može uticati na naše raspoloženje, odnose, pažnju i svakodnevne navike. Ipak, nije dovoljno samo brojati sate provedene pred ekranom ili sebe kriviti svaki put kada predugo ostanemo na društvenim mrežama.
Važnije je da razvijamo svest o tome kako se osećamo, koje potrebe pokušavamo da zadovoljimo i kakvo mesto želimo da tehnologija ima u našem životu.
Digital wellbeing ne podrazumeva odustajanje od digitalnog sveta. Podrazumeva sposobnost da u njemu učestvujemo na način koji nam omogućava da učimo, stvaramo, održavamo odnose i istovremeno brinemo o sebi.
Za početak, postavi sebi tri jednostavna pitanja:
- Kako se najčešće osećam nakon vremena provedenog na društvenim mrežama?
- Da li koristim telefon zato što to želim ili zato što sam navikao/la?
- Koju malu promenu mogu da uvedem ove nedelje kako bih imao/la više vremena za ono što mi je važno?
Ne moraš odmah da promeniš sve svoje digitalne navike. Ponekad je dovoljno da počneš da ih primećuješ. Upravo tu počinje zdraviji odnos sa tehnologijom.
References
Ahmed, O., Walsh, E. I., Dawel, A., Alateeq, K., Espinoza Oyarce, D. A., & Cherbuin, N. (2024). Social media use, mental health and sleep: A systematic review with meta-analyses. Journal of Affective Disorders, 367, 701–712. https://doi.org/10.1016/j.jad.2024.08.193
Mac Cárthaigh, S., Griffin, C., & Perry, J. (2020). The relationship between sleep and problematic smartphone use among adolescents: A systematic review. Developmental Review, 55, Article 100897. https://doi.org/10.1016/j.dr.2020.100897
Navigating well-being in the digital era: A scoping review of digital well-being. (2026). Wellbeing, Space and Society, 10, Article 100345. https://doi.org/10.1016/j.wss.2026.100345
Sala, A., Porcaro, L., & Gómez, E. (2024). Social media use and adolescents’ mental health and well-being: An umbrella review. Computers in Human Behavior Reports, 14, Article 100404. https://doi.org/10.1016/j.chbr.2024.100404