Kognitivna pristrasnost: zašto moj mozak laže? Kako to utiče na moj odnos prema medijima? 

Naš mozak je moćna stvar. Nikada zapravo ne prestaje da radi. Omogućava nam da govorimo, dodirujemo, mirišemo, okusimo, osećamo i živimo. Ali pošto obrađuje toliko stvari odjednom, ne može svakom zadatku posvetiti isti nivo pažnje. Da bismo održali funkcionalnost, naš mozak koristi prečice.

Sigurno imate prijatelja koji ne može da kaže „ne” i na kraju se zatrpa poslom. Taj prijatelj je vaš mozak. Da bi se održao na površini i nastavio da pliva, vaš mozak pojednostavljuje neke odluke. U psihologiji se ovaj fenomen naziva heuristika (mentalna prečica koja nam pomaže da brzo reagujemo).

Šta je loša strana? Ove prečice mogu da nam se obiju o glavu i dovodu do kognitivne pristrasnosti, a ona je svuda! (posebno u medijima). Ta pristrasnost oblikuje način na koji tumačimo informacije, ponekad nas navodeći da donosimo prebrze zaključke, a da toga nismo svesni. Zašto naš mozak onda „laže”? Jednostavno je: naš mozak pokušava da nas zaštiti i pomogne nam da se snađemo u našem haotičnom, nepredvidivom svetu.

Različite vrste kognitivne pristrasnosti:                                                                                                                                                                                Kognitivna pristrasnost je sveprisutna, poput pametnih telefona. Ovde dajemo spisak vrsta koje su najuticajnije kada su u pitanju mediji, sa primerom koji ih dodatno pojasniti.

1. Pristrasnost potvrđivanja
Čitaš članak u kojem se navodi da političar koga ne voliš preti novinarima koji rade za novine sa kojima se generalno slažeš. Bez provere izvora (u pitanju je zapravo bloger koji se ne bavi politikom), pomisliš: „Znao/la sam! Sve vreme sam bio/bila u pravu”. Veruješ da je tvoje gledište uvek ispravno (naravno, jer je najbolje!) i primećuješ samo informacije koje ga podržavaju.

2. Pristrasnost autoriteta
Tvoj omiljeni influenser se kune da mu proizvod podstiče rast kose. Čak i ako nije stručnjak, veruješ mu zato što… pa, on je tvoj omiljeni influenser i sviđa ti se njegova kosa. Veruješ nekome samo zato što deluje pouzdano. Ovo je povezano sa parasocijalnim odnosima (pogledaj naše meaterijale ako želiš da saznaš više).

3. Pristrasnost unutar grupe
Svi tvoji prijatelji kažu da je vegetarijanska ishrana nezdrava. I ti veruješ u to. Ne zato što si to istražio/la, već zato što tvoj uži krug prijatelja tako misli. Usvajaš mišljenja svoje grupe jer, pa, oni su tvoja grupa i ako želiš da nastaviš da se družiš sa njima, lakše je deliti isto mišljenje.

4. Pristrasnost iluzorne istine
Svakog dana vidiš reklame u gradskom prevozu koje tvrde da „limunski šampon prirodno posvetljuje kosu”. Nakon nedelja ponavljanja, u iskušenju si da ga isprobaš. Ako nešto čuješ, vidiš, naiđeš na dovoljan broj puta, počinješ da veruješ u to (bilo da je istina ili ne).

5. Pristrasnost usidrenja
Objavljuje se vest da je određena proizvodna serija sira kontaminirana. Čak i nakon što se razjasni da su samo neki proizvodi bili kontaminirani, oklevaš da uopšte kupiš sir. Prva informacija koju čuješ je ona koja se zalepi. Prva informacija koju čuješ ima veći značaj od onih koje čuješ posle.

6. Pristrasnost konformnosti
Vaš grad podržava izgradnju novog stambenog bloka, iako bi ona mogla da našteti ugroženim pticama. I ti podržavaš izgradnju jer ne želiš da budeš izuzetak i želiš da se osećaš delom svoje zajednice.

7. Selektivna percepcijska pristrasnost
Ako ne radiš u poljiprivredi, možda osećaš da te ne pogađa novi zakon o poljoprivredi i njegov uticaj na radnike. Ali kada čuješ da bi ovaj novi zakon mogao da smanji uvoz tvog omiljenog mača čaja, kreneš pažljivo da pratiš vest. Pošto se svakodnevno susrećemo sa hiljadama, ako ne i milionima informacija, da bismo se nosili sa tim, skloni smo da više pažnje posvetimo vestima koje nas lično pogađaju.

Želiš da saznaš više?

Kognitivna pristrasnost oblikuje način na koji vidimo svet (posebno kroz medije). Šta je dobro u svemu tome? Kada je postaneš svestan/na i naučiš da je prepoznaš, možeš početi da preispituješ svoje pretpostavke i kritičnije razmišljaš. Ako želiš da saznaš više o kognitivnoj pristrasnosti ili uticaju medija, pogledaj naše materija (https://pixelmedia-project.eu/sr/pixelpedia-sr/) za više primera, saveta i alata.

 

 

REFERENCES